|
Klinički simptomi kod IBD (upalnih crijevnih
bolesti) i iritabilnog colona (IBS) mogu biti vrlo slični, ali
su to sasvim različite bolesti s patološkog i patofiziooškog
stajališta. U diferencijalnoj dijagnozi između tih bolesti,
do sada se upotrebljavala endoskopska invazivna metoda (kolonoskopija),
koja je skupa i jako stresna za pacijenta. Određivanje fekalnog
kalprotektina je neinvazivan, bezbolan, pouzdan, koristan i
jeftin test za razlikovanje neupalnih crijevnih poremećaja (npr.
sindrom iritabilnog kolona-IBS) od kroničnih upalnih crijevnih
bolesti (IBD - ulcerozni kolitis, Chronova bolest).
Upalne crijevne bolest - IBD čine organske upale tankog i debelog
crijeva (colona). Najčešće bolesti su ulcerozni colitis i Chronova
bolest. Sindrom iritabilnog colona-IBS ima simptome slične ako
ne i iste, kao kod IBD, a to su grčevi, nadutost, bolovi i proljevi.
Kada raditi
pretragu fekalnog kalprotektina? Pretraga se preporučuje
kad treba da se u diferencijalnoj dijagnozi razluče IBD od IBS.
Kod IBD vrijednosti fekalnog kalprotektina su značajno povišene,
a kod IBS nisu (<50%). Ako su vrijednosti kalprotektina u
stolici povišene, velika je vjerojatnost da pacijent ima kroničnu
upalnu bolest crijeva - IBD, pa se može razmišljati o kolonoskopiji.
Ako je fekalni kalprotektin negativan, zaključak je da se vjerojatno
radi o iritabilnom kolonu i pacijenta se ne mora nužno upućivati
na kolonoskopiju. Povišene vrijednosti kalprotektina dobro koreliraju
sa endoskopskim i patohistološkim nalazom, a ujedno su i dobar
pokazatelj u kojoj se fazi nalazi određena bolest, za praćenje
aktivnosti bolesti i efikasnosti terapije, kao i predviđanje recidiva
kroničnih upalnih crijevnih bolesti-IBD. Djeca imaju obično
manje povišene vrijednosti nego odrasli, ali opet sve ovisi o
vrsti oboljenja i fazi bolesti.
Povišene koncentracije
kalprotektina mogu biti nađene u plazmi, cerebrospinalnom likvoru,
sinovijalnoj tekućini, urinu i stolici, kod upalnih oboljenja
crijeva, te kod tumorskih (malignih) oboljenja želuca i crijeva.
Kalprotektin i ozdravljenje
(obnavljanje) crijevne sluznice? Cilj terapije
kod IBD i IBS je klinička remisija.Obnavljanje crijevne sluznice
je povezano s remisijom, u toku hospitalizacije i eventualnog
kirurškog zahvata prati se pacijenta. Praćenjem vrijednosti kalprotektina
nastoji se prepoznati onog pacijenta
koji je sklon relapsu i eventualno promijeniti terapiju. Vrijednosti
kalprotektina određuju klinički relaps sa 90% osjetljivosti,a
83% specifičnosti. Studije su pokazale da među pacijentima sa
IBD u remisiji, 90% onih sa visokim nivoima fekalnog kalprotektina
su imali relaps u toku 1 godine, dok ostalih 10% sa niskim nivoom
kalprotektina su imali relaps u istom periodu.
|