S H. pylori mogu se zaraziti i odrasli i
djeca. Učestalost H. pylori infekcija je različita u pojedinim
regijama i zavisna o socioekonomskim uvjetima života.
Simptomi koji se pojave uslijed prisutnosti bakterije, obično
su simptomi gastritisa ili peptičkog ulkusa (čira). Simptomi
gastritisa su mučnina, povraćanje i učestalo žaljenje na bolove
u predjelu trbuha. Najučestaliji simptom peptičkog ulkusa je
bol u predjelu trbuha, obično ispod rebara i iznad pupka. U
težim slučajevima javljaju se simptomi kao što su krvarenja
(povraćanje krvi i stolica crne boje), anemija, jako povraćanje,
otežano i bolno gutanje hrane…
Osim u želučanoj sluznici,
H. pylori dokazan i na ranicama usne šupljine, na zubnim naslagama,
u slini i stolici. Ovisno o dobi i simptomima, dijagnostički
postupci za dokazivanje infekcije s H.pylori su:
1. invazivni (pregled sondom)
endoskopski pregled sluznice želuca i duodenuma uz ciljano uzimanje
uzoraka za biopsiju, brzi ureaza test, histologiju i mikrobiolološku
kulturu. Ovakav postupak provodi se kod svih osoba s težim simptomima.
Kod djece se postupak provodi pod sedativima.
2. neinvazivni (pregledi bez sonde)
- metode koje otkrivaju prisutnost H.pylori:
a) puhanjem- dokazivanjem aktivnosti bakterije urea
izdisajnim testom
b) pregled krvi ili slina (salive) na prisutnost
specifičnih antitijela
c) pregled stolice -dokazom antigena H. pylori
Urea izdisajni test je
visokoosjetljiva i neinvazivna metoda za dokazivanje prisutnosti
H.pylori. Ovaj test je jednako osjetljiv i specifičan kao i
invazivne metode vezane uz endoskopski pregled, ali sa značajno
manje neugodnosti za bolesnika. Ovaj test, s obzirom na njegovu
jednostavnost i neinvazivnost, je idealna dijagnostička metoda
za dokazivanje infekcije H.pylori i ocjenu provedene eradikacijske
terapije. Samo za one pacijente koji pri tom pokažu i dalje
prisutnu zarazu s H.pylori, postoji eventualna potreba za endoskopskim
pregledom.
Pregledom krvi ili sline
(salive) može se dokazati prisustvo specifičnih antitijela
na H. pylori. To je jednostavan test kojim dokazujemo samo kontakt
s H. pylori , ali ne i prisustvo same bakterije. Zato ovaj test
nije pogodno raditi kada želimo kontrolirati uspjeh provedene
terapije, jer antitijela mogu ostati prisutna u cirkulaciji
duže vrijeme.
Pregled stolice
je brz i jednostavan način otkrivanja specifičnog antigena bakterije
H. pylori. Za razliku od serološkog testa na antitijela u serumu,
ovaj test na bakterijske antigene otkriva aktualnu infekciju
s H. pylori, a također služi za procjenu eradikacije bakterije,
odnosno rezistentnosti na terapiju. Ponovno testiranje stolice
nakon sedam dana i/ili 4 tjedna od početka terapije daje dobar
uvid u proces liječenja bolesnika.
Način prijenosa H.pylori
infekcije još nije potpuno istražen. Sva dosadašnja saznanja
govore da se infekcija prenosi izravno sa zaražene osobe na
zdravu, i to na tri glavna načina:
1. želudac - usta,
kada iz povraćenog želučanog sadržaja, osobe koja sadrži veliku
količinu bakterije, one dospiju u usta zdrave osobe; 2. usta
- usta, 3. fekalno - oralni put (stolica-usta).
Liječenje
H. pylori infekcije preporuča se u svih bolesnika s ulkusima
(čir želuca ili dvanaesnika) ili ulkusnim ožiljcima. Za liječenje
infekcije s H.pylori, danas se najuspješnije smatra trojno liječenje
kombinacijom dva antibiotika tijekom 7 dana i jakog protusekretornog
lijeka (inhibitora protonske pumpe). Nakon završenog trojnog
liječenja infekcije s H.pylori, u slučaju duodenalnog ili ventrikularnog
ulkusa, liječenje inhibitorom protonske pumpe treba nastaviti
još 3 tjedna.
|